Razgovor sa Lazarom Seferovićem PDF Štampaj E-pošta

lazar_seferovic.jpg Gospodine Seferoviću, Vaša biografija je vrlo zanimljiva. Stekli ste široko obrazovanje i radili različite poslove u muzici, kulturi i turizmu. Nije lako sve to nabrojiti, pa Vas molim da se sami predstavite podacima koje smatrate značajnim

           Rođen sam 7.XII 1937. u Zelenici. Završio sam srednju muzičku školu 1956. u Kotoru. Potom sam obavljao funkciju muzičkog urednika u Radio-Titogradu, da bih 1958. upisao Istoriju umjetnosti i Italijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1962. do 1975. radio sam kao profesor umjetnosti u gimnaziji I.G.Kovačić u Herceg Novom, predavajući istovremeno i Istoriju muzike. Od 1975. do 1995. radio sam u turizmu. Vodio sam kulturne programe ljetne pozornice u Herceg Novom, organizovao mnoge naučne skupove iz umjetnosti i kulture i u vezi s tim objavljivao više napisa i knjiga. Vodio sam u periodu nakon zemljotresa, od 1980 do 1988. godine, obnovu spomenika kulture u Opštini Herceg Novi. Bio sam jedan od osnivača i stalni član ansambla „Bokelji“ u periodu od 1966. do 2001. godine, kada su prestali da postoje.

Naš razgovor posvećujemo klapskom pjevanju i ansamblu „Bokelji“, koji je davne 1966. godine krenuo iz Zelenike i za 35 godina djelovanja obišao mnoge krajeve svijeta, ostavljajući neizbrisive tragove u muzičkoj kulturi Boke Kotorske. Recite nam što je Vama donijelo članstvo u tom ansamblu?

L.S.   Druženje, zanimljiva putovanja, mnoga prijateljstva i susrete sa slavnim ličnostima. Materijalnih koristi nije bilo jer su „Bokelji“ bili amateri. Vrijeme utrošeno na uvježbavanja, snimanja i brojne nastupe ipak nije bilo uzaludno. Ostalo je u nama ono što se može smatrati duhovnim bogatstvom, ostalo je mnogo lijepih uspomena.

„Bokelji“ su ostvarili brojne nastupe po nakadašnjoj Jugoslaviji i inostranstvu. Gledamo ih i danas u reprizama zabavnih emisija TV Crne Gore, a tu su i nastupi na festivalima, koncerti sa poznatim estradnim ličnostima ...  Možete li iz svega toga izdvojiti neke zanimljive događaje?

L.S.   Bilo je više događaja za pamćenje. Gostovanje u Sovjetskom Savezu 1981. godine i koncert  u dvorani „Čajkovski“ u Moskvi, u društvu prvakinje sarajevske opere Gertrude Munitić.        Pjevali smo više puta Josipu Brozu Titu. Titu i Jovanki neobično se dopala pjesma »Peraški otoci«, dok je na dansku kraljicu Margaretu poseban utisak ostavila izvorna bokeljska pjesma »Slavjo poje u lugove«. U lijepom sjećanju ostali su i koncerti sa Terezom Kesovijom.

Poseban doprinos ansambl „Bokelji“ dao je svojim muzičkim stvaralaštvom. Kompozicije pokojnog profesora Dragana Rakića popularne su i danas. Ima i Vaših ostvarenja. Možete li izdvojiti neku od tih pjesama?

L.S.  Najviše uspjeha kod publike imale su pjesme Zeleničke tihe vale i već pomenuti Peraški otoci. Obje je komponovao Dragan Rakić, prvu na stihove mog brata Duška, a drugu na stihove Vladimira Brguljana. Pjesme se i danas nalaze na repertoaru lokalnih radio stanica. Ja sam se bavio aranžiranjem izvornih napjeve za klapsko pjevanje.

Sakupljali ste i obrađivali stare napjeve iz Boke Kotorske i kontinentalnih djelova Crne Gore. Šta možete reći o tome?

L.S.    Bavio sam se proučavanjem muzičkog blaga Boke Kotorske i njenog zaleđa. To blago muzikolozi su sakupljali i objavljivali još od XIX vijeka. Upućujem vas na članak „O razvoju bokeljske popjevke“ , kojeg sam objavio u zborniku  „Boka“ – br.2/1970. U fonoteci tadašnjeg RadioTitograda našli smo mnoge stare izvorne pjesme. Dragan  Rakić i ja obradili smo neke od njih. „Bokelji“ su snimili više albuma sa starim napjevima iz Boke Kotorske i drugih krajeva Crne Gore i sa takvim repertoarom imali dosta uspjeha na gostovanjima po inostranstvu.

Izvori tradicionalne muzike nestaju, a sve je manje muzikologa koji nastoje da sačuvaju od  zaborava ostatke tog kulturnog blaga. Da li njegovanje klapskog pjevanja može pomoći u tome? 

L.S.   Mislim da u tome značajnu ulogu može odigrati Festival klapa u Perastu. Trebalo bi uvesti  obavezu svakoj klapi da u program nastupa uvrsti bar jednu izvornu pjesmu. Ove pjesme trebalo bi od strane žirija  posebno ocjenjivati i u skladu s tim adekvatno nagrađivati.

Klapsko pjevanje ima specifična obilježja u Srednjoj Dalmaciji, gdje je dostiglo najviši nivo kvaliteta i popularnosti. Drukčije se pjeva na Kvarneru, na području Dubrovnika ... Koje su po Vama specifičnosti klapskog pjevanja u Boki Kotorskoj?

L.S.    Umjesto odgovora navodim mišljenje uglednog muzičara Iva Belamarića, predsjednika žirija Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, a povodom prvog nastupa „Bokelja“  na Festivalu 1969. godine. On nas je zapazio „po specifičnosti harmonijskog zvuka i obradi bokeškog melosa u višeglasnoj izvedbi na specifični način“ – tako je obrazložio odluku žirija da „Bokelje“  uvrsti u najuži izbor klapa prema kvalitetu izvođenja.  
Naš primjer jasno pokazuje da se oslanjanjem na korijene izvornog muzičkog folklora može postići originalan zvuk i prepoznatljivost. Treba se držati tog recepta.

U Perastu se i ovog ljeta održava Međunarodni festival klapa, već sedmi po redu. Prošle godine učestvovali ste kao član žirija. Kakvo je Vaše mišljenje o Festivalu?

L.S.   Značaj Festivala u Perastu sve je veći i prestižniji. Postaje jedinstven u jedinstvenom,  najljepšem baroknom gradu na Jadranu. Vidio sam prezentaciju Festivala na Internetu. Vi to radite sa srcem, ali i profesionalno. Želim vam uspjeh.  Samo naprijed !!

                        Razgovor sa g. Lazarom Seferovićem vodio je  Antun Vih,  urednik portala Festivala.

 
RocketTheme Joomla Templates